Laboratorija za infodemiologiju i upravljanje infodemijom osnovana je u maju 2022. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u okviru Instituta za socijalnu medicinu.

Adresa

Dr Subotića 15, 11000 Beograd, Srbija

Elektronska pošta

info@infodemija.rs

Šta je to BSŽ vakcina?

Vakcina protiv tuberkuloze se naziva be-se-že (BCG – prema izgovoru ova tri slova na francuskom jeziku). Vakcina ne sadrži pravog izazivača bolesti (Mycobacterium tuberculosis), već srodnu bakteriju (Mycobacterium bovis) koja je dodatno oslabljena tako da vakcina bude sigurna i efikasna za prevenciju tuberkuloze. Daje se odmah nakon rođenja u porodilištu. Ukoliko se novorođenče ne vakciniše tada, potrebno je da primi vakcinu tokom prvih godinu dana života. Primenjuje se samo u jednoj dozi ubrizgavanjem u kožu (tzv. intradermalno) u deltoidni mišić (levo rame). Vakcinacija smanjuje rizik od nastanka najtežih oblika tuberkuloze za 70-80%, dok je ovaj postotak nešto niži za nastanak plućne tuberkuloze (60-70%).

Brojna istraživanja su zabeležila da vakcinacija be-se-že vakcinom aktivira imunitet ne samo protiv prouzrokovača tuberkuloze, već utiče na bolje preživljavanje dece i usled drugih bolesti.

Šta je to tuberkuloza i šta je izaziva?
Tuberkuloza je zarazna bolest koju izaziva bakterija oblika štapića (zbog čega se zove još i bacil) mikobakterijum tuberkuloze (latinski Mycobacterium tuberculosis). Prenosi se sa zaraženog na zdravog čoveka prilikom kašljanja, kijanja, ili govora, kapljicama pljuvačke u kojima se nalazi ova bakterija. Zaraza najčešće zahvata pluća, mada može zahvatiti i druge organe i tkiva (plućnu maramicu, bubrege, mozak i moždane ovojnice, kičmene pršljenove, limfne čvorove). Terapija je dugotrajna i obuhvata primenu antibiotika (tzv. tuberkulostatika).
Koliko je česta tuberkuloza u Srbiji i svetu?
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u 2021. godini u celom svetu se oko 10 miliona ljudi razbolelo, a skoro 2 miliona umrlo od posledica tuberkuloze. Većina obolelih osoba žive u zemljama južne i jugoistočne Azije i podsaharske Afrike. U Srbiji tuberkuloza je ređa u poređenju sa prethodno navedenim delovima sveta. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” u 2019. godini 623 osobe su obolele od tuberkuloze, mada stopa obolevanja kontinuirano opada. Oboljevanje u 2019. godini je zabeleženo u svim uzrasnim grupama počevši od uzrasta od 5-9 godina.
Zašto je nedavno povučena serija BCG vakcina?
Zato što je primećeno odstupanje od deklarisane količine aktivne supstance (oslabljene bakterije) u vakcini.
Kako je to otkriveno?
Institut za virusologiju, vakcine i serume Torlak sprovodi studiju stabilnosti proizvoda u realnom vremenu tokom celokupnog roka trajanja proizvoda. To je deo kontinuiranog procesa kontrole kvaliteta vakcina koji je vrlo rigorozan i u Srbiji usklađen sa EU standardima. Tokom sprovođenja studije je utvrđeno smanjenje broja živih bacila Mikobakterija bovis u odnosu na deklarisan broj, te je ta serija vakcina povučena iz upotrebe sa svih puktova i zamenjena drugom vakcinom. Radi se o seriji #2710822 koja je bila u upotrebi od 23/12/2022 – 15/03/2023 sa rokom trjanja do 31/08/2023.
Ko je mogao da primi ovu vakcinu?
Deca rođena od datuma 23/12/2022 do 15/03/2023 u većini porodilišta u Srbiji.
Kako da proverim da li je moje dete primilo ovu vakcinu?
Informacija o tome koju vakcinu je dete primilo treba da bude deo otpusnog pisma iz porodilišta. U slučaju da ovaj podatak nije zabeležen u otpusnom pismu, potrebno je posavetovati se sa izabranim pedijatrom.
Da li je moje dete u opasnosti ako je primilo vakcinu iz povučene serije?
Ne. Vaše dete nije u opasnosti ako je primilo ovu vakcinu.
Da li je moje dete u opasnosti da dobije tuberkulozu dok se ne reši problem sa vakcinom?
Važno je da dete ne dolazi u kontakt sa osobama za koje se pouzdano zna da imaju aktivnu tuberkulozu. Ova preporuka se odnosi na svu decu, tokom prve godine života, bez obzira koju BCG vakcinu su primila.
Da li je potrebno da moje dete ponovo primi BSŽ vakcinu?
U ovom trenutku ne postoje zvanične preporuke.

U pripremi teksta učestvovali:

Doc. Dr Tatjana Gazibara, Institut za epidemiologiju, Medicinski fakultet u Beogradu

Prof. Dr Ana Banko, Institut za mikrobiologiju i imunologiju, Medicinski fakultet u Beogradu

Dr Dragoslav Popović, Udruženje za javno zdravlje Srbije